Neprolaznost Marlen Ditrih
Kome god je stalo do civilizacije i intelektualnog života danas osvrće se na dvadeseto stoljeće i teške godine koje su bile trijumf laži, diktature i sile. Rijetki su se tada baš kao i sada usprotivili autoritarnim režimima, ostali dosljedni sebi i sačuvali vlastiti integritet. U Narodnom pozorištu Sarajevo u internacionalnoj koprodukciji imamo predstavu o velikoj umjetnici, hrabroj i plemenitoj ženi Marlen Ditrih koja je ostala vjerna umjetnosti, svijetu duha, kao i vlastitoj neovisnosti. Ona je zaigrano kroz svoje filmove i uloge posvećeno radila svojoj dužnosti održavanja svijesti o dobru. Zahvaljujući Marlen i njoj sličnim umjetnicima ostalo je očuvano znanje, spoznaja o dobru i zlu te svijest o vrijednostima i dostojanstvu. Neprolaznost, smisao, mudrost, pravednost, ljubav, iskustvo, krepost, lijepo, dobro, zlo, suosjećanje - ove riječi ne postoje u naučnom idiomu, odnosno u jeziku objektivnosti i činjenica, analize i cilja, ali su naš duhovni i civilizacijski horizont zahvaljujući velikim umjetničkim imenima i njihovim djelima. Među njima je sigurno i velika, neponovljiva Marlen Ditrih. Ponosni smo da ovom produkcijom otvaramo umjetničku sezonu 2023/2024 u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo

Glumica i mit
Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde - bila je mit. Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline - bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini. Ja sam napisao dramu o jednom imaginarnom suđenju Marleni Dietrich, u kojem je otpužena zbog svog životnog stila; svojih neortodoksnih stavova o braku i porodici; svoje nezavisne prirode; svog erotizmu i svog učešću u američkoj vojsci tokom drugog svjetskog rata. U drami, troje mladih tužilaca, jedna žena i dva muškarca, optužuju Marlenu da nije bila dovoljno patriota, da nije bila dobra majka, da je imala izvanbračne veze, i da je izdala svoju zemlju. To su ozbiljne optužbe i oni navode primjere iz njenog života koji potkrepljuju, po njihovom mišljenju, tu optužnicu. Marlene Diterich odgovara i iz njenih odgovora vidimo koliko je život složen i koliko je pogrešno mjeriti ljude sterotipima i redukovati ih površnim procjenama. Vidimo jedan kompleksan život i jednu pametnu ženu čiji se moral ne mjeri brojem ljubavnika, nego njenim ljudskim postupcima i njenom ljudskom supstancom. 
Marlena je bila pravedna žena; nije trpjela glupost; bila je romantična i veliki, veliki borac za mir. Živjela je dugo, do svoje 91. godine. Često je zvala svjetske političare telefonom i razgovarala s njima. Mislim da je pokušavala da utiče na njihove politike, bila je jako sretna kad joj je francuski predsjednik Fransoa Miteran najavio da će pasti Berlinski zid. Mislim da bi i danas koristila svoju slavu i utjecaj da doprinese miru i pravdi. Ona je bila prva osoba koja je javno progovorila njemački u Izraelu, jer to je bilo zabranjeno. Ali izraelska publika ju je toliko voljela da su gledaoci tražili tokom koncerta da pjeva na njemačkom čuvenu pjesmu „Lili Marlen.“ A ona je bila pripremila i jednu pjesmu na hebrejskom. 
Sa Mirjanom Karanović radim već 35 godina. Radili smo zajedno „Dozivanje ptica“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu; „Ružu vjetrova“ u Narodnom pozorištu u Subotici; „Hamleta“ u East West Centru Sarajevo U  mom „Mefistu“ u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Mirjana je igrala maestralno i zastrašujuće Adolfa Hitlera. Kad je u pitanju Marlena, bilo je jasno da tu ulogu mora igrati ne samo izvanredna glumica, nego i diva. Mirjana Karanović je glumica evropskog formata (nominacija za Evropske filmske akademije za Najbolju evropsku glumicu); jedna od najboljih filmskih i pozorišnih glumica na jugoslovenskom prostoru;  i istinska filmska diva. Zbog svojih političkih stavova i odbrane ljudskih prava bila je često meta napada. Mirjana također fantastično pjeva, što je neophodno za ulogu u predstavi „Marlena Dietrich – Pet tačaka optužnice“ i ima taj mistični oreol na sceni kao što je imala Marlena. Postigli smo i veliku fizičku sličnost, tako da će to biti zanimljivo za publiku. U predstavi još igraju izvanredni Mona Murtović, Enes Salković i Elmir Krivalić. 
Predstava „Marlene Dietrich – Pet tačaka optužnice“ je imala međunarodnu premijeru ovog ljeta na italijanskom festivalu Mittelfest. Sada smo u Narodnom pozorištu u Sarajevu, gdje smo i stvarali ovu predstavu...
Umjetnost ne može biti udobna i sigurna. Ako si umjetnik, moraš da se izložiš, moraš da ideš dalje od drugih ljudi. Marlene Dietrich je bila takva umjetnica.
Haris Pašović

Mirjana Karanović
Rođena je u Beogradu. Diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Na filmu je debitovala 1980. godine naslovnom ulogom u filmu Srđana Karanovića „Petrijin venac“ (Zlatna arena, 1980.). Svjetsku slavu stekla je ulogom majke u kultnom filmu Emira Kusturice „Otac na službenom putu“ (Zlatna arena, 1980.). Sarađivala je sa najvećim rediteljima jugoslovenskog i srpskog filma (Goran Marković, Lordan Zafranović, Boro Drašković, Veljko Bulajić, Žika Pavlović, Goran Paskaljević, Branko Baletić...) Godine 2005. pojavila se u filmu „Grbavica“ koji je prvijenac bosanske rediteljke Jasmile Žbanić.
Snimila je oko 40 igranih filmova, u Jugoslaviji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Švajcarskoj. Dobitnik je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima. Bila je član žirija na festivalima u Sarajevu, Solunu i Karlovim Varima, Kotbusu. Godine 2006. je nominovana za najbolju glumicu u Evropi.
U pozorištu je igrala u preko 100 projekata. Igrala je na scenama teatara u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. (Publika Dezire festivala je imala priliku da je vidi 2019. godine u predstavi M.I.R.A. Bitef teatra u režiji Andraša Urbana.) Dobitnica je mnogih domaćih i međunarodnih pozorišnih nagrada.
Od 1995. do 2018. predavala je glumu na Akademiji umetnosti u Beogradu kao redovni profesor glume.
Veoma je aktivna u borbi za ljudska prava i dobila je nekoliko priznanja za svoj rad.
Godine 2014. je debitovala kao reditelj na filmu. Režirala je film „Dobra žena“ za koji je napisala scenario. Film je imao svjetsku premijeru u takmičarskoj selekciji Sundans festivala.

Haris Pašović
Skoro četiri desetljeća Haris Pašović je jedan od vodećih pozorišnih reditelja u Jugoistočnoj Evropi. Redovni je profesor Režije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i profesor je na IEDC Bled School of Management u Sloveniji.  Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu predaje je na Master studiju za Glumu. Bio je direktor italijanskog festivala Mittelfest.
Umjetnički je direktor East West Centra u Sarajevu. Predstave koje je režirao su igrale u više od 20 zemalja svijeta na tri kontienta, uključujući najveće svjetske umjetničke festivle: Edinburgh International Festival i Festival d'Avignon. Režirao je u Italiji, Velikoj Britaniji,  Nizozemskoj, Kini, Poljskoj i u zemljama Zapadnog Balkana.  Njegove predstave u Jugoslovenskom dramskaom pozorištu u Beogradu - Wedekindovo „Buđenja proljeća“ kao i „Dozivanje ptica“, na osnovu Aristofanovog djela „Ptice“, (1987-1990), svrstane su među vrhunce teatra u bivšoj Jugoslaviji. 1989. Zajedno sa prof. Razijom Lagumdžijom, osnovao je Odsjek za režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Tokom Opsade Sarajeva, došao je u Sarajevo iz Amsterdama i ponovo pokrenuo festival MESS, kojeg je transformisao u međunarodni. Ustanovio je 1993., prvi Sarajevo Film Festival tokom Opsade sa podnaslovom „Poslije kraja svijeta.“ Pašović je predvodio Sarajevski festivalski ansambl s kojim je gostovao u pariskom Théâtre des Bouffes du Nord Petera Brooka. Čuvena je njegov saradnja sa Susan Sontag u Festivalu MESS.
Pašović je diplomirao Režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Bore Draškovića. Školovao se također u SAD, Danskoj i Francuskoj. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima Nagrade za najboljeg reditelja na BITEF-u; Nagrada Udruženja dramskih umjetnika Srbije za najbolju jugoslovensku režiju 1990; Zlatni lovor vijenac za režiju na Festivlu MES Sarajevo i mnogih drugih. Počasni je doktor IEDC Bled School of Management. 

Podela:
Mirjana Karanović – Marlene Dietrich
Mona Muratović – Tužiteljica, Učiteljica iz ljetne škole, Marilyn Monroe, Jedna Njemica, Hor građana Berlina, Bračni par Kappes
Elmir Krivalić – Andre Malraux, Thomas Langhoff, Tužitelj bez brkova, Majke drugih djevojčica, Her Prill, John F. Kennedy, Vođa SPD parlamentarne grupe, Hor građana Berlinskih
Enes Salković – Gradonačelnik Berlina, Tužitelj s brkovima, Majke drugih djevojčica, Osiguranje John F. Kennedy-ja, Jedan doktor, Baron von Welczech, Predstavnik Zelenih, Ernest Hemingway, Bračni par Kappes, Hor građana Berlinskih

Scenografija: Lada Maglajlić i Vedad Orahovac
Kostimi: Irma Saje i Vanja Ciraj
Kompozitor: Dino Šukalo
Dizajn videa: Dino Hujić
Dizajn svjetla: Branislav Milinković
Grafički dizajn: Bernard Pavlinović

Koprodukcioni partneri: Mittelfest Cividale u saradnji sa BNP Zenica

*Cena karte: 900 din (za đake i penzionere: 600 din)*

Fotografije: Velija Hasanbegović

Trajanje: 01:35

Galerija slika